Na padinama Pousorja...

Vjerujemo da onaj tko je bio u ovim krajevima nije ostao ravnodušan na ljepotu prirode Pousorja. Bilo da ste došli sa sjevera ili sa juga i nađete se na ušću rijeke Usore u Bosnu, pred Vama će se ukazati pitoma dolina u kojoj svjetluca rijeka Usora a pogled seže daleko u planine Borje, gdje se ona rađa. I ako krenete magistralnim putem prema Tesliću, Tešnju i Žabljaku, primjeti ćete kako rijeka oplakuje blago uskovitlane brežuljke Pousorja .
Skrenete li desno, u njedrima tih brda krije se SIVŠA, prirodno i administrativno sjedište općine Usora.

Općina Usora je još jedna od novoformiranih općina na teritoriji Zeničko-dobojskog kantona, nastala na osnovama Dejtonskog sporazuma. Nalazi se u dolini istoimene rijeke, na magistralnom putu Doboj-Tešanj-Teslić. Općina zauzima površinu od 45 km2 na kojoj živi 5.800 stanovnika. Općina Usora se nalazi na relativno prometnoj komunikaciji, a graniči sa općinama Doboj, Tešanj i Doboj-jug. Prostor oko rijeke Usora i njezinih pritoka zove se naprosto Usora.
Bio je nastanjen još u paleolitiku ( starije kameno doba ), Dr Đuro Basler i Zdravko Marić su otkrili u Makljenovcu prebivališta čovjeka u tim prapovijesnim vremenima. Ime Usora u povijesnim vrelima spominje se prvi put 15.svibnja, 1225. godine u pismu pape Honorija III. Andriji II. ugarsko-hrvatskom kralju. Usora spada u red brojnih političkih poluovisnih oblasti, koje su opstojale na tlu Bosne i Hercegovine kao specifični politički organizmi i koji su postupno nestajali ostavivši za sobom poneki trag u narodnoj kulturi, mentalitetu i načinu života. Do sada nisu otrkivena historijska vrela kada se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa, ali znamo da se početkom 13. stoljeća formira kao posebna oblast, u dokumentima kao kneževina (Sebislav 1236. god.) a zatim kao banovina (Henrik Gisingovac 1272. god.) i najzad vojvodstvo (od 1326. godine rod Biloševića čija čast prelazi na rod Zlatonosovića od 1399. godine. Posljedni vojvoda je bio Tvrtko Stančić, s padom BiH pod Tursku vlast). Ozbiljniju povezanost naroda usorskog kraja, propovjedajući blagoslov naravi, utemeljitelja je Katolička crkva u mentalitet, način života i narodnu kulturu ovog kraja. Najstariji podatak o njenoj nazočnosti je pismo Pape Grgura IX kojim uzima 8. kolovoza 1236. godine pod svoju posebnu zaštitu,... dragog sina i plemenitog muža, sina pokojnog Stijepana bana bosanskoga a unuka Kulina bana, Sebislav, ljiljana među trnjem. To trnje, po papi, jest bosansko plemstvo u Usori, zaraženo patarentskom herezom. Što znači da su bili bogumili ili točnije pripadnici Bosanske Crkve. Kasnije je ove osobnosti postupno uvlačila i u Hrvate Hrvatske i Dalmacije. Padom Bosne pod tursku vlast je i na ovim područjima počela islamizacija stanovništva. Usora je većinskim dijelom nastanjena Hrvatima. Kroz osmansku vladavinu se hrvatski utjecaj konstantno smanjivao, da bi danas obuhvaćao uglavnom sela zapadno od Doboja.

Na putu prema centru Sivše, asvaltnim putem, stižete do restorana ALFA. Pozivamo Vas da kod nas predahnete. Predlažemo Vam i da obiđete Sivšu i naselja koja joj gravitiraju Ubjeđeni smo da ćete odavde otići sa utiscima koje nećete lako zaboraviti. I, naravno, ponesite i foto aparat.